Saopštenje o razmatranju  tarifa električne energije i planovima za povećanje domaćih proizvodnih kapaciteta

Priština, 28. 03. 2025. godine – 14. marta 2025. godine, Kancelarija regulatora za energetiku (KRE), nezavisni regulator sektora, objavila je konsultativne izveštaje u vezi sa razmatranjem tarifa električne energije za 2025. Ministarstvo ekonomije i Vlada Republike Kosovo su analizirali izveštaje i trendove u sektoru. Naši komentari i sugestije KRE u javnoj konsultaciji fokusiraju se uglavnom na dve oblasti: načine na koje se predloženi nivo povećanja može smanjiti; i raspodela tereta rasta unutar potrošačkih grupa. S tim u vezi, smatramo pravednim da povećanje ne utiče na domaćinstva koja troše manje od 800 kVh i da se poveća broj opsega potrošnje (blokova) za potrošnju iznad 800 kVh. Ovo, uzimajući u obzir našu analizu trendova i distribucije potrošnje, koju ukratko sumiramo u nastavku.

U međuvremenu, uveravamo građane da smo preduzeli i preduzimamo sve moguće mere da ograničimo uticaj na potrošačke tarife. U tom smislu, nekoliko internih faktora je pomoglo da se smanji pritisak na tarife:

  1. Cena prodaje električne energije od strane KEK-a nije porasla ni ove, ni prethodnih godina. Budući da je glavni proizvođač električne energije na Kosovu, ovo je doprinelo obuzdavanju povećanja cena za građane i preduzeća. Tokom 2024. godine, KEK je imao 7% veću proizvodnju u odnosu na prethodnu godinu (prema podacima KOSTT-a i KEK-a).
  2. U godinama 2022-2024, trend povećanja količine uvoza, koji je rastao od 2017. godine, takođe se stabilizovao i preokrenuo. Dok je količina uvoza na Kosovu u periodu 2017-2021 porasla u proseku za 18,1% na godišnjem nivou (prema podacima KOSTT), u poslednje 3 godine je smanjena u proseku za 3,3%.
  3. Potrošnja domaćinstava, koja je rasla izuzetno visokim stopama u periodu (2017-2021), povećavajući i potrebe za uvozom, sada se stabilizovala. Od kada je RUE uklonio blok tarifu 2017. godine, domaćinstva su povećavala potrošnju u proseku za 7,2% svake godine, povećavajući i potrebu za uvozom. S druge strane, u poslednje 3 godine, sprovođenjem investicija u energetsku efikasnost od strane Vlade i uvođenjem blok tarife od strane KRE, potrošnja domaćinstava je u proseku povećana za manje od 0,2%. To je uprkos priključenju 63.000 novih kuća i stanova na sistem.
  4. Međutim, raščlanjeni podaci pokazuju da značajan deo zimske potrošnje dolazi od malog procenta potrošača. Na primer, u novembru 2024. godine 12% domaćinstava (sa potrošnjom preko 1000 kVh) trošilo je 39% ukupne električne energije; ili je u januaru 2025. godine 9% potrošača (sa potrošnjom preko 2000 kVh) trošilo 29% ukupne električne energije, a više od svih potrošača koji su zajedno potrošili ispod 800 kVh (prema podacima snabdevača).
  5. Poslovna potrošnja na regulisanom tržištu porasla je u proseku za 6,5% u poslednje tri godine, što odražava povećanu privrednu aktivnost u zemlji. Uz mnogo brži rast poslovne potrošnje i stabilnu potrošnju u domaćinstvima, učešće preduzeća u potrošnji električne energije na regulisanom tržištu dostiglo je rekordnih 38%, u odnosu na 31,9% i 32,9% u 2020-21.

Međutim, uprkos stabilizaciji potražnje domaćinstava i uvezenih količina, ozbiljan nedostatak proizvodnih kapaciteta KEK-a i visoke uvozne cene predstavljaju izazov za naš sistem električne energije. S tim u vezi, postoji nekoliko faktora koji su uticali na predloženo povećanje tarife:

  1. Prosečna uvozna cena tokom meseci ove zime (oktobar 2024-februar 2025) bila je u proseku 151 evro/MVh (prema podacima HUPX-a). Ilustracije radi, pre energetske krize (2011-2020) ova cena je bila 46 evra/MVh, dok je 2021-2024 bila 148 evra/MVh.
  2. Tokom ove godine, KEK će započeti investicije u rehabilitaciju elektrane Kosovo B, zbog čega će doći do višemesečnih gašenja blokova tokom perioda 2025-27.

Investicije u elektranu Kosovo B su neophodne da bi se sprečili ozbiljni poremećaji u snabdevanju. Vaš doprinos danas obezbeđuje produženje životnog veka elektrane za 20 godina, redovnu proizvodnju i značajno smanjenje zagađenja vazduha i zavisnosti od skupog uvoza. Investicije povećavaju kapacitet elektrane za 80 MV i godišnju proizvodnju za 600 GVh, smanjujući uvoz za najmanje 23. miliona € godišnje i povećavajući izvoz za najmanje 20 miliona evra godišnje.

Modernizacija našeg energetskog sistema će potrajati, ali pruža dugoročne koristi za ekonomiju i zdravlje nas i narednih generacija. U međuvremenu, ograničavanje potrebe za uvozom električne energije kroz povećanu efikasnost i smanjenu potrošnju od suštinske je važnosti da zemlja prođe kroz ovaj period sa što manjim uticajem.

U tom cilju, Vlada Republike Kosovo, uz finansijsku podršku Evropske unije, realizovala je i podržala rekordne investicije od preko 35 miliona evra u energetsku efikasnost u poslednjih nekoliko godina. U narednim godinama će se još više povećati ulaganja u efikasnost, ulaganja koja će se odvijati uporedo sa rehabilitacijom obe termoelektrane, izgradnjom novih kapaciteta za proizvodnju vetra i sunca, baterija za skladištenje energije, proširenjem mreže i povećanjem kapaciteta centralnog grejanja u Prištini, a srednjoročno i izgradnjom novih sistema centralnog grejanja u drugim gradovima.